Vi ste ovdje:

Privatna ginekološka ordinacija Zagreb | Kompletan ginekološki pregled - Ginekologija Babić

Radno vrijeme:

ponedjeljak, srijeda, četvrtak: 12-20h   
utorak i petak: 8-16h

Narudžbe putem telefona:

01/6522146
091/5227765, 098/1664139

HPV infekcija

HPV infekcija

HPV je spolno prenosiva infekcija - pregled i liječenje oba partnera

PREMALIGNE PROMJENE VRATA MATERNICE - CIN
PAPA-test, kolposkopija i biopsija – neophodne za otkrivanje CIN-a
CIN još nije kracinom i 100% je izlječiv

Pravilo je da svaka ginekološka kontrola počinje pregledom vrata maternice (cerviksa). To je naime dio maternice koji strši u rodnicu i jedino se on od ženskih unutarnjih spolnih organa može vidjeti. Međutim promjene koje nastaju na vratu maternice ne moraju uvijek biti vidljive golim okom. Različite vrste polipa kao i izvrnuća sluznice iz cervikalnoga kanala te rascjepi nakon poroda dobro su vidljivi, ali poremećaji na nivou stanica otkrivaju se dodatnim pretragama.

Premalignim promjenama na vratu maternice smatramo one koje izazivaju promjene u građi, rasporedu, sazrijevanju i umnažanju stanica i nazivamo ih cervikalne intraepitelne neoplazije (CIN). Te promjene još ne predstavljaju karcinom, ali ako se ne liječe kroz više godina mogle bi prijeći u pravu zloćudnu bolest – karcinom vrata maternice. Premaligne promjene zahvaćaju samo površinski sloj sluznice i ne prodiru u dubinu tkiva. U novije vrijeme glavnim uzročnikom smatra se spolno prenosiva infekcija humanim papiloma virusom (HPV). HPV naime mijenja i ometa normalni rad gena u stanici te ona postaje zloćudna – drugačijeg je izgleda, nekontrolirano raste i ubrzano se dijeli. Kao dodatni rizični čimbenici za razvoj CIN-a navode se: rana životna dob početka spolnih odnosa, veći broj spolnih partnera, česte druge spolno prenosive infekcije (Chlamidya trachomatis i sl.), pušenje cigareta te niski socioekonomski status.

Dok se pravi karcinom cerviksa najčešće dijagnosticira kod žena oko 50. godine života, premaligne promjene su najčešće u mlađih žena i adolescenata. CIN ne izaziva nikakve specifične tegobe te se u 90% otkriva na rutinskim ginekološkim pregledima i to uzimajući obriske za citološku analizu – PAPA-test. Pretraga se radi tijekom samog ginekološkog pregleda, a uzimaju se tri uzorka stanica: sa sluznice rodnice, vrata maternice i iz cervikalnog kanala. PAPA nalaz se iskazuje kao: uredan nalaz, upala te abnormalan nalaz na stanicama, uz moguću dijagnozu. Nalaz PAPA-testa, se ne može smatrati definitivnom dijagnozom.
Po prispijeću abnormalnog (lošeg) PAPA nalaza svakako je potrebna daljnja obrada. Kod graničnih i blažih nalaza kao što su ASCUS (atipične pločaste stanice neodređenog značenja) i CIN I poželjno je učiniti tipizaciju HPV DNK kako bi se doznalo postoji li infekcija HPV i ako da, kojim tipom (iz grupe visokog ili niskog rizika). Ta informacija nam je važna u planiranju daljnjih postupaka. Kod citološki postavljene sumnje na jače promjene kao što su CIN II i CIN III potrebno je što prije učiniti kolposkopiju. Pretraga se obavlja tako što se 3-5%-tnom otopinom octene kiseline premaže sluznica vrata maternice i rodnice te kolposkopskim aparatom promatraju promjene koje tada postaju vidljive i poprimaju karakterističnu boju i izgled. Kada se otkrije tako promijenjeno mjesto na vratu maternice ili rodnici potrebno je uzeti uzorak tkiva tj. učiniti biopsiju. Tek se patohistološkim pregledom dobivenog tkiva postavlja konačna dijagnoza.
S obzirom na to kolika je debljina površinske sluznice zahvaćena promjenjenim stanicama, postoje 3 stupnja CIN-a. Smatra se da su blage promjene (CIN I) izazvane (“dobroćudnim”) humanim papiloma virusima niskog malignog potencijala, a teže promjene (CIN II i III) agrasivnijim HPV-om visokog malignog potencijala, koji jače i brže mijenjaju stanice.
CIN I ima 60% šanse da spontano (bez ikakove terapije) nestane, dok je za CIN II i CIN III vjerojatnije da bez liječenja neće proći, dapače mogu prijeći u pravi karcinom cerviksa.
Kod mladih žena, koje još nisu rađale, provodi se krajnje poštedno liječenje, jer i manji operativni zahvati mogu narušiti reprodukcijske sposobnosti. Kada se nalaz CIN II i III unatoč konzervativnog liječenja ne povlači, preporučiti će se neka od metoda operativnog liječenja (novija metoda električnom petljom – LETZ i klasična konizacija nožem). Kod starijih žena i onih koje imaju još nekih dodatnih ginekoloških bolesti (veći miom na maternici i sl.) umjesto samo manjeg zahvata, obično se preporuči odstranjivanje čitave maternice. Promjene koje se otkriju u ovom stadiju, ako se na vrijeme liječe gotovo su 100% izlječive, iako za sada još nema ciljane medikamentozne terapije za sam HPV. Stoga latentna HPV infekcija može i dalje postojati i uz uredne kliničke i citološke nalaze, a njezina eventualna aktivacija ovisiti će o imunološkoj kontrolni virusa.

PREMALIGNE PROMJENE PENISA – PIN
PIN u muškarca - kao CIN u žena
Peniskopija – bezbolan pregled


S obzirom da se glavnim uzročnikom ovih promjena smatra infekcija HPV-om koja je spolno prenosiva, svakako se preporuča pregled muškog spolnog partnera. Tkivo muškog spolovila je otpornije na virusne promjene od vrata maternice te su vidljive promjene u muškaraca nešto rjeđe. Najčešće se kao posljedica HPV infekcije pojavljuju genitalne bradavice – kondilomi. Ako su dovoljno veliki zapažaju se i golim okom. One manje, otkivamo na pregledu koji se zove peniskopija. U svakom slučaju potrebno ih je odstraniti jer sadrže velike količine virusa, a takova osoba je vrlo zarazna za partnericu. Velika većina premalignih promjena penisa (PIN) postaju (kao i kod žena) vidljive tek na specijalnom pregledu - peniskopiji. Penis se premaže 3-5%-tnom octenom kiselinom i detaljno promatra pod jakim povećanjem i osvjetljenjem kolposkopa. U slučaju patološkog (lošeg) nalaza – PIN-a pojavljuju su tipčna bjelkasta polja sa sitnim crvenim točkicama (završeci umnoženih kapilara unutar promijenjenih stanica). Ako se promjene uoče svakako ih je potrebno liječiti nekom od metoda koje će dovesti do ljuštenja i uklanjanja takovog mjesta.
Kod pozitivnih kliničkih ili citoloških nalaza bilo kod žene ili muškarca, mehanička zaštita prezervativom pruža samo 70%-tnu zaštitu. Stoga za sada nije dokazana niti jedna stopostotna metoda prevencije infekcije HPV-om, ali se svakako preporuča što manje promjena spolnih partnera, upotreba mehaničke zaštite (prezervativ, koji ujedno štiti i od drugih spolnoprenosivih infekcija), kasniji početak spolnog života te redovite ginekološke kontrole s PAPA-testom (rano otkrivanje 100% izlječivih promjena).